SARS-CoV-2 kao okidač za sindrom sličan Kawasakiju kod djece?

U nekoliko zemalja ljekari prijavljuju neočekivano veliki broj djece koja zahtijevaju liječenje zbog Kawasaki sindroma. Sumnja se da je novi koronavirus okidač, a dokazi koji podržavaju ovu hipotezu su sve veći.

SARS-CoV-2 kao okidač za sindrom sličan Kawasakiju kod djece?

Kawasaki sindrom često je povezan s visokom temperaturom i mogao bi biti kasni simptom SARS-CoV-2 infekcije.

Bergamo – U Italiji, Španiji, New Yorku i Velikoj Britaniji povećavaju se slučajevi djece sa simptomima poput jakog vaskulitisa, visoke temperature ili osipa. Bolesti su slične rijetkom Kawasaki sindromu, ali tačan uzrok još uvijek nije jasan. U osnovi, pretpostavlja se da je uzrok Kawasaki sindroma neispravan odgovor imunološkog sistema na patogene kod ljudi s genetskom predispozicijom. Veza s novim korona virusom SARS-CoV-2 zbog toga je prilično uvjerljiva.

Povećanje slučajeva za 30 %

Pedijatrijske bolnice Papa Giovannija XXIII u italijanskoj regiji Bergamo izvještavaju da je došlo i do značajnog porasta Kawasaki sindroma, u periodu od 18. Februara do 20. Aprila u navedenoj bolnici je bilo 10 slučajeva koji su se liječili od sindroma, dok vremenskom periodu od Januara 2015 do sredine Februara 2020 je bilo samo 19 slučajeva Kawasaki sindroma sto znači porast za 30%. (Lancet 2020; online 14. maja).

Kod osmero od destero oboljele djece su potvrđena antitijela na SARS-CoV-2 , što govori da su simptomi nalik Kawasakiju kasna manifestaciju na SARS-CoV-2 infekciju.

Tim lijekara Dr. Lucio Verdoni prvi put je objavio detaljne podatke o toku bolesti svih 29 pacijenata. Njihova teorija: Postoje specifične razlike kod djece koja su liječena prije 18. februara zbog Kawasaki sindroma (definirane kriterijima Američke udruge za srce) i djece koja su liječena tokom korona pandemije što podržava pretpostavku da je SARS-CoV-2 pokretač trenutnih bolesti.

Vlastita klasifikacija?

U stvari, ljekari su pronašli ono što su tražili: dok su djeca u periodu prije korone oboljevala prilično mlada (u prosjeku tri godine), djeca koja su liječena tokom pandemije bila su starija (7,5 godina). Pored toga, teški simptomi i više kritični tok bolesti mnogo češće je prisutan tokom perioda pandemije. Na primjer, 60 posto djece patilo je od srčanih komplikacija, u odnosu na samo 10 posto u prethodnim slučajevima prije pandemije, 50 posto pokazalo je sindrom toksičnog šoka, a nije uočena nijedna komplikacija kod nijednog djeteta s Kawasakijevim sindromom prije 18. februara.

Kao rezultat, djeca su također trebala biti drugačije tretirana: Iako je svih 29 djece liječeno imunoglobulinama, 80 posto djece primilo je dodatne steroide tokom korona pandemije. Prethodnih godina samo 16 posto djece bilo je potrebno takvo liječenje.

U prethodnoj skupini sva se djeca potpuno oporavila i sva djeca liječena za vrijeme pandemije sada su otpuštena iz klinike, ali trenutno je u toku liječenje acetilsalicilnom kiselinom i sredstvima protiv trombocita, obavještavaju pedijatri.

Zbog jasnih kliničkih razlika, pedijatri, uprkos malom broju slučajeva analiziranih u studiji, zagovaraju klasifikaciju slučajeva koji su se dogodili tokom korona pandemije kao zasebni „sindrom sličan Kawasakiju“. “Sve u svemu, bolest ostaje veoma rijetko komplikacija”, naglašavaju ljekari. Većina infekcija SARS-CoV-2 kod djece bila je asimptomatska ili vrlo blaga.

Share on facebook
Facebook
Share on google
Google+
Share on twitter
Twitter
Share on linkedin
LinkedIn

Pogledajte još

Edukacija

Zapratite nas

© Sva prava zadržana. Ni jedan dio ove publikacije ne smije se reprodukovati, prenositi, prepisivati, pohraniti u kakvom pretražnom sistemu niti prevoditi na bilo koji jezik, u bilo kojem obliku ili na bilo koji način, bez pismene dozvole

By: Perfecta.ba